N
asilnici koji izvrše krivično djelo nedozvoljene polne radnje, čak i kada su njihove žrtve djeca, shodno zakonskim propisima, mogu biti kažnjeni samo novčanom kaznom. Nakon upoređivanja crnogorskog zakona sa zakonima zemalja u regionu, može se zaključiti da Crna Gora ima najblaže kazne za krivična djela protiv polne slobode. Od zemalja regiona, novčana kazna za nedozvoljene polne radnje propisana je još samo u Srbiji. Za to djelo u Bosni i Hercegovini predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ukoliko je djelo počinjeno nad maloljetnom osobom, kazna je stroža – robija od šest mjeseci do pet godina. U Hrvatskoj je za to krivično djelo propisana kazna zatvora do godinu dana, a ako je žrtva dijete, počinioca tog djela očekuje kazna do tri godine zatvora.
Iako je u Srbiji za nedozvoljene polne radnje predviđena i novčana sankcija, kao i u Crnoj Gori, maksimalna kazna za to krivično djelo je stroža. Naime, u Crnoj Gori je za to krivično djelo maksimalna kazna zatvora od dvije godine, a u Srbiji do tri godine.
Blagu kaznenu politiku za krivična djela protiv polne slobode crnogorska javnost osudila je nakon izricanja kazne od 15 mjeseci nepravosnažno osuđenom za nedozvoljene polne radnje nad djetetom. Nekoliko nevladinih organizacija tada je uputilo javno pismo, navodeći da su kazne za nedozvoljene polne radnje, posebno one koje su počinjene na štetu djece, blage. NVO Sigurna ženska kuća, Roditelji.me, ADP Zid, Građanska alijansa, Hiperion, LGBTQ, Socijalnog centara i LGBT foruma „Progres” tražile su tada od Ministarstva pravde da inicira strukovne rasprave koje će preispitati legislativu i sudsku praksu. Tom prilikom predstavnici tih nevladinih organizacija saopštili su da i sporne odluke sudova dokazuju koliko je bilo važno da se prihvate izmjene Krivičnog zakona i povećaju kazne za obljubu djeteta, koje su predlagale nevladine organizacije, ali su ih Vlada i parlament odbili.
Poslednji slučaj hapšenja zbog nedozvoljenih polnih radnji nad djetetom dogodio se prošle nedjelje, kada je u Podgorici lišen slobode N.Đ. (34). On je osumnjičen da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje na štetu maloljetne djevojčice stare deset godina. On se tereti da je 13. jula, oko 13.15, prišao djevojčici ispred zgrade u kojoj ona živi. Ona je tada bila sama na igralištu i igrala se sa mačićima. Nakon kraćeg razgovora, kako se sumnja, on je počeo da dodiruje djevojčicu po intimnim djelovima tijela, nagovarajući je da zajedno potraže mjesto na kojem će skloniti mačiće. Djevojčica je pobjegla kući i sve ispričala roditeljima, koji su to prijavili policiji.
Početkom godine u Podgorici je uhapšen S.S., koji se tereti da je počinio isti krivično djelo nad djevojčicom od 12 godina. S.S. je bio očuh djeteta, a nakon njegovog hapšenja saopšteno je da se sumnjiči da je samo u jednom navratu, kako je djevojčica i kazala, pokušao da je obljubi. Dodirivao ju je po grudima i nogama i kazao joj da nikome ne priča o tome.
Sudska statistika za pet godina pokazala je da su sudovi u tom periodu zbog krivičnih djela nedozvoljene polne radnje, vanbračna zajednica sa maloljetnikom, obljuba sa djetetom, dječja pornografija i obljuba maloljetnika zloupotrebom položaja donijeli 36 presuda, a kazna je uglavnom bila godinu dana zatvora.
Za poslednjih deset godina registrovano je oko 200 slučajeva seksualnog zlostavljanja i iskorišćavanja djece, ali još ne postoji registar pedofila, niti sistem za njihovo praćenje. Žrtve pedofilije u našoj državi bile su uzrasta od četiri do 17 godina, a tužilaštva su tokom 2014. i 2015. dobila sedam krivičnih prijava zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnika.
M.V.P.
Maksimalna kazna nikad nije izrečena
Nevladine organizacije ranije su inicirale izmjene Krivičnog zakonika, tražeći da se propiše donja granica zatvorske kazne za pedofile, ali i da se uspostavi registar lica koja su seksualno zlostavljala djecu. Tada su naglasili da je poražavajuće da maksimalna kazna za pedofiliju od 12 godina zatvora do sada nije izrečena u Crnoj Gori.